„Dvadeset prvi mart je dan koji se u svijetu obilježava kao Svjetski dan osoba sa Daun sindromom, a drugog aprila obilježava se Svjetski dan autizma. Tim povodom razgovarali smo sa Željkom Darmanovićem, direktorom Resursnog centra za obrazovanje i osposobljavanje 1. jun. On ističe da ove školske godine, Resursni centar pohađa 108 učenika, te da je od toga skoro 40 djece sa autizmom.“
U razgovoru za naš portal direktor ističe da su posljednjih godina variranja broja učenika veoma mala, ali da je znatno manji broj učenika u odnosu na broj od prije 10 godina. Kako kaže, to se, posebno odnosi na djecu koja su smještena u internatu, jer se sada, uglavnom, školuju u mjestu boravka.
Svake godine, u proljeće, obilježava se Svjetski dan autizma i Svjetski dan Down sindroma. Kako ocjenjujete položaj ove populacije u Crnoj Gori? Jesu li u dovoljnoj mjeri prihvaćeni i integrisani u društvo?
Napravljen je napredak kada je u pitanju uključivanje osoba sa Daun sindromom i autizmom u proces obrazovanja. Međutim, još uvijek je potrebno prilagođavanje, kako bi se u potpunosti zadovoljile njihove potrebe. Kada govorimo o drugim oblastima uključivanja u zajednicu, potrebno je uložiti više napora da bismo mogli reći da su u potpunosti ravnopravni članovi.
Sa prošlogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana autizma u Podgorici
Može li se govoriti o prednostima Resursnog centa u odnosu na redovne škole?
To je više pitanje potreba konkretnog djeteta i same ustanove koja može bolje odgovoriti na te potrebe, te u skladu sa tim treba planirati obrazovno-vaspitni rad sa djetetom.
Ono što smatram prednošću Resursnog centra, je manji broj djece u odjeljenju i kontinurani rad defektologa koji, zapravo, čine nastavno osoblje. Osim toga, omogućen je individualni rad sa logopedom, psihomotornim reedukatorom i psihologom. Najmanje jednom nedjeljno, djeca imaju mogućnost korišćenja usluga produženog boravka a za veći broj učenika obezbjeđujemo i prevoz od kuće do škole i nazad. Ne zaostajemo ni u vannastavnim aktivnostima u odnosu na druge obrazovne ustanove, tako da učestvujemo u različitim manifestacijama.
Dan umjetnosti i sporta u Resursnom centru (2019)
Koje usluge pruža Resursni centar 1. jun?
Resursni centar 1. jun omogućava školovanje djece sa intelektualnim smetnjama i autizmom po posebnim programima: osnovna, srednja škola i odjeljenja za djecu sa umjerenim intelektualnim smetnjama i autizmom. Pruža i usluge rane intervencije za djecu sa neuro-razvojnim rizikom, djecu sa intelektualnim smetnjama i djecu sa poremećajima iz spektra autizma, zatim, individualne tretmane, logopedske, reedukaciju psihomotorike, oligofrenološke, kao i psihološke za djecu koja se školuju po inkluzivnim programima. Djeca koja se školuju u našoj ustanovi mogu koristiti usluge produženog boravka, odnosno, internatskog smeštaja, ukoliko je njihovo prebivalište u drugoj opštini. Osim toga, sprovodimo edukacije, obuke i savjetovanja roditelja, vaspitača i nastavnika za rad sa djecom sa intelektualnim smetnjama i djecom sa poremećajima iz spektra autizma u redovnim školama i vrtićima.
Koja je vizija ustanove kojom rukovodite i sa kojim se izazovima susrećete u radu?
Vizija naše škole predstavlja ono što jesmo i što želimo biti: kompetentni, stručni, spremni na saradnju i otvoreni prema zajednici. Svako dijete dobrodošlo je u našu ustanovu u kojoj dobija najbolju moguću stručnu pomoć. Obrazovanje i aktivnosti u našoj školi odvijaju se u saradnji sa roditeljima, lokalnom zajednicom, ostalim školama u gradu, pa i šire. Usmjeravamo i upućujemo učenike ka korišćenju svojih sposobnosti, znanja i vještina kroz individualan pristup. Trenutno je najveća teškoća manji broj defektologa, nego što je realna potreba. Takođe, u pojedinim odjeljenjima je, zbog specifičnosti potreba djece, neophodna dodatna podrška u vidu asistenata, što trenutno predstavlja teškoću u organizaciji rada. Prostorni kapaciteti zadovoljavaju potrebe djece, a i trudimo se da kontinurano radimo na oplemenjavanju prostora za rad.
Na koji način sarađujete sa drugim obrazovnim ustanovama?
Ostvarujemo redovnu saradnju sa predškolskim i školskim ustanovama u vidu zajedničkih aktivnosti i druženja, a posebno smo orjentisani na pružanje podrške djeci sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama i vrtićima u vidu individualnih tretmana defektologa, logopeda, psihomotornog reedukatora i psihologa. Trenutno je takav vid podrške omogućen za 33 djece iz redovnih škola i 43 djece iz predškolskih ustanova. Takođe, podrška se ogleda i u savjetodavnom radu sa nastavnicima i pripremanju prilagođenog materijala za rad. Naravno, uvijek je za sve nas korisno da se ovakav vid saradnje intenzivira, ukoliko za to postoje uslovi.
Dan škole 2019
Koja je procedura za prijem djece u Program rane intervencije i koliko ih je trenutno zastupljeno?
Sa prvim uslugama u oblasti rane intervencije i stimulacije Resursni centar je započeo još 2013, a od 2016. godine Resursni centar je započeo sa zvaničnim procesom pružanja usluga rane stimulacije djece do 6 godina. Prijem djece se obavlja na osnovu predloga opštinskih Komisija za usmjeravanje djece sa posebnim potrebama, a izmjenom Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama (047/17 od 19. 7. 2017) djeca se mogu uključiti u program uputom pedijatra. Broj djece u ranoj intervenciji je svake godine rastao – i od 2016. do 2019. je čak upetostručen. Sada je 43 djece u programu rane intervencije. Smatramo da je tome doprinio način rada, kao i promovisanje i širenje svijesti o značaju rane stimulacije.
Na koji način se sprovodi rana intervencija i koji su njeni pozitivni ishodi?
U Resursnom centru formiran je Tim za razvoj rane intervencije, koji čine: 2 defektologa, logoped, psihomotorni reedukator, psiholog i socijalni radnik. Izrađeni su programi rane intervencije (rana intervencija za djecu sa neurorazvojnim rizikom i djecu iz spektra autizma uzrasta do 5 godina i rana intervencija za djecu sa intelektualnim smetnjama) koji je odobren od strane Nacionalnog savjeta. Trenutno se rana intervencija sprovodi kroz individualni rad sa djetetom, uz obavezno prisustvo roditelja, sa ciljem da se vještine koje se uče u individualnom radu mogu primjenjivati i generalizovati i van tog okruženja. Neophodan je kontinuirani savjetodavni rad sa roditeljima i praćenje potreba i napredovanja djeteta. Istraživanja su pokazala da ishodi rane intervencije variraju, ali sva djeca koja uđu u Program rane intervencije imaju koristi. Adekvatna rana intervencija je bitna da bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti svake razvojne faze kroz koju dijete prolazi. Program rane intervencije ima za cilj pružanje individualno planirane podrške djeci i njihovim porodicama i sticanje kompetencija na područjima neophodnim za svakodnevni život, primjereno njihovom uzrastu.
Koliko djece trenutno boravi u internatu i teži li se smanjivanju tog broja?
Trenutno u internatu boravi 13 djece i, nakon procesa rekonstrukcije škole kroz projekat energetske efikasnosti uz saglasnost Ministarstva ekonomije i Ministarstva prosvjete, prostor u kome djeca borave je znatno prijatniji. Broj djece u internatu je značajno smanjen u odnosu na prije 10 godina, jer je djeci omogućeno školovanje u mjestu boravka.
Postoji li evidencija koliko je osoba sa smetnjama u razvoju zaposleno nakon završene srednje stručne škole i obuke za određena zanimanja?
Da, u Resursnom centru postoji srednja stručna škola, i omogućeno je obučavanje za određena zanimanja. Takođe, postoji evidencija o zapošljavanju naših bivših učenika: nažalost, moramo reći da je broj djece koja kasnije ostvare radni odnos jako mali.
Članak je rađen u okviru projekta „Socijalna inkluzija djece i mladih sa smetnjama u razvoju“ koji sprovodi NVO Udruženje roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju „Puževa kućica“ Budva u saradnji sa NVO „Sedma sila mladih“ uz finansijsku podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore. Sadržaj publikacije predstavlja isključivu odgovornost autora i ne odražava stav donatora.
